U srijedu, 26. augusta 2020. godine, episkop zahumsko-hercegovački i primorski g. Dimitrije i muftija mostarski Salem-ef. Dedović, sa delegacijama, posjetili su jamu Čavkaricu i Korićku jamu, mjesta stradanja Bošnjaka i Srba 1941. godine.
Delegacije su molitvom i polaganjem cvijeća iskazale suosjećanje sa svim žrtvama zločina na području Hercegovine.
Na mjestima stradanja glavni gatačko-bilećki imam i paroh bilećki pročitali su zajedničku izjavu za javnost koju su potpisali muftija mostarski Salem-ef. Dedović i episkop zahumsko-hercegovački i primorski g. Dimitrije.
Izjavu prenosimo u cjelosti.
„Sve žrtve zločinā zaslužuju vjerničko i ljudsko saosjećanje, dostojnu sahranu i ovozemni smiraj. Posjetom mjestima izvršenja stravičnih zločina na području Istočne Hercegovine odajemo počast žrtvama ali i ukazujemo na sulude koncepte i politike koje su odnijele brojne nevine živote, ostavljajući iza sebe pustoš, a sljedećim generacijama mržnju i netrpeljivost, kao generatore novih sukoba.
Ovim našim zajedničkim korakom želimo ukazati da nas mjesta izvršenja teških zločinā nad čovjekom, ma koje on nacije ili vjere bio, snažno opominju da je to najgrublji atak na Božiji Zakon, jer je to skrnavljenje života koji Bogu pripada i kojemu je On Tvorac i zato što se niko ne može izdavati za onoga koji voli Boga (Tvorca svih ljudi) a pritom čini zlodjela (pripadnicima druge vjere ili nacije).
Ovu našu zajedničku posjetu mjestima gdje su ubijani život i nada u budućnost naše voljene zemlje, realizujemo u čistoj namjeri da mlade generacije osvijestimo i ohrabrimo da žive u miru, poštovanju i toleranciji s pripadnicima drugih nacija i vjera s kojima dijele zajednički prostor i sudbinu života u različitosti.
Muftijstvo mostarsko i Eparhija Zahumsko-hercegovačka i Primorska na području Hercegovine čvrsto su opredjeljeni da i dalje na temeljima vjernosti izvršavanja vjerničkog poslanja, međusobne pažnje i poštovanja, njeguju i razvijaju sve oblike međureligijskog dijaloga i saradnje u cilju davanja doprinosa kreiranju kulture mira i povjerenja među pripadnicima naših zajednicā i narodā.
Želimo ohrabriti sve strukture društva i pojedince u njemu da svojim djelovanjem, javno iskazanom riječju, pisanim djelima i tekstovima doprinose miru i suživotu, suzbijajući mržnju i nepovjerenje među narodima u javnom diskursu.
Hercegovina kao mjesto susreta islama, pravoslavlja, katoličanstva i judaizma za sve nas treba da predstavlja inspirativno iskustvo međusobnog prožimanja kulturā, jezikā i tradicijā i tu svijetlu povijest bogatstva života u raličitostima treba afirmisati i prenositi novim generacijama.
Mostar i Trebinje kao veliki centri islamske i pravoslavne duhovnosti, pismenosti i kulture kroz vijekove predstavljaju nam dobar primjer na tom putu.”
