Život mnogih građana koji žive na prostorima Bosne i Hercegovine nije na zadovoljavajućem nivou, no posebno je težak život povratnika u istočnu Hercegovinu. Mostarski muftija Salem ef. Dedović za Faktor govori o egzistencijalnim problemima Bošnjaka u Hercegovini te o tome kako treba da bude jasno da su Bošnjaci zaintersovani za ovaj prostor i da će se boriti za njega.
Zaposlenje i sigurnost
– Mi smo svjesni historijskog usuda koji se desio s našim narodom i pogroma koji se desio nad njim u istočnoj Hercegovini. Mi smo desetkovani. Naš narod je pobijen, razasut ili protjeran. Naš narod je u iseljeništvu ili je u drugim gradovima na području Federacije. Desio se minoran povratak i toga smo svjesni – govori muftija Dedović, naglasivši kako ostvarivanja zaposlenja i socijalne sigurnosti je pitanje koje muči Bošnjake ovog područja. U istočnu Hercegovinu, posebno u Trebinje se vratio mali broj Bošnjaka, i to je posebno staračka populacija.
– Teško žive, da nije pomoći njihove rodbine i prijatelja koji žive u inostranstvu, teško bi živjeli život u ovim uvjetima. To je mahom starija populacija, a radno sposobnog stanovništva je jako malo, a i ono što ga ima nema posla – ističe muftija.
Ukazao je i na pozitivne primjere na području Gacka, kojih je nažalost jako malo.
– Postoji nešto mlađih ljudi koji su se vratili u Gacko, pokrenuli vlastite farme krava. Tražimo od nadležnih institucija da pepoznaju te ljude i daju im punu podršku jer su to doista ohrabrujući primjeri – govori muftija.
Jasan je u svojoj poruci da Bošnjaci trebaju da ostanu vjerni svojoj pradjedovini.
– Da čuvaju svoju imovinu, da je neće prodavati i da potpuno budu uključeni u praćenje provedbe na terenu novog zakona RS-a o premjeru i katastru koji se realizuje. Taj naš apel ide prema ljudima koji su raseljeni u BiH i koji su u iseljeništvu – ističe ef. Dedović.
Naglasio je i to kako je Muftijstvo uradilo svoj dio obaveze na planu obnove vjerske infrastrukture i organizacije vjerskog života u džematima, onako kako je to bilo moguće u datim okolnostima i ograničenjima, no tvdi da to nije dovoljno. Bošnjaka nema na kulturnoj, političkoj i društvenoj sceni Trebinja i ostalih gradova istočne Hercegovine.
Pitanje Mostara
Po pitanju položaja Bošnjaka u Mostaru, sjedištu Muftijstva, centra koji okuplja i veliki broj raseljenih sa područja istočne Hercegovine, muftija ističe kako je odatle poslata jasna poruka, da u svim aktuelnim pregovorima u vezi s rješavanjem budućeg političkog statusa Mostara se mora voditi računa o jednakopravnosti. Ističe da politički predstavnici Bošnjaka moraju do kraja povesti računa da nikakva riješenja na štetu Bošnjaka nisu prihvatljiva.
– Mislim da smo svi pozvani da zajedno pogledamo istini u oči i da budemo zajedno uključeni u rješavanje problema, da damo svi doprinosa da ova zemlja krene naprijed. Moramo vjerovati da ona može. Ima resurse, kako ljudske tako prirodne. Nažalost to se zloupotrebljava i nedovoljno iskorištava. Svi normalni ljudi u ovoj zemlji nisu sretni sto ona stoji u mjestu, što ne ide jačim progresivnim putem da u njoj svi ljudi nađu svoju perspektivu, a mogli bi je naći, jer ona je komotna za sve koji u njoj žive, poručio je muftija.
Dedović je istaknuo kako je na zavidnom nivou odnos naročito sa Eparhijom zahumsko-hercegovačkom i primorskom i da su ti odnosi na uzlaznoj putanji.
Almedina BEČIĆ ŠUTA (www.faktor.ba)
