Šta je zekat, a šta sadekatu-l-fitr?
Odgovor: Zekat je imovinski ibadet u vidu obaveznog izdvajanja određenog procenta imovine koja ispunjava uvjete zekata u svrhe definirane Kur'anom, a posredstvom ustanove Bejtul-mal.
Sadekatu-l-fitr je ibadet imovinskog karaktera koji se izvršava tokom mjeseca ramazana na način da se izdvoji imovina u vrijednosti jednodnevne ishrane čovjeka (1. kategorija 20 KM, 2. kategorija 10 KM i 3. kategorija 7KM prema ovogodišnjoj odluci Rijaseta IZ) za svakog člana porodice u fond Bejtul-mal u koji se daju sredstva zekata.
U koju vrstu propisa spadaju i na temelju čega se daju zekat i sadekatu-l-fitr?
Odgovor: Zekat je stroga vjerska obaveza (farz) propisana Kur'anom i jedan je od pet temelja islama. Sadekatu-l-fitr je obaveza propisana sunnetom Allahovog Poslanika, a. s.
Koja je osnovna svrha i cilj ustanova zekata i sadekatul-fitra?
Odgovor: Osnovna svrha i cilj ovih ustanova ogleda se u slijedećem:
– zahvalnost Uzvišenom Stvoritelju i Darovatelju na blagodati imovine;
– čišćenje imovine od tuđeg hakka;
– zaštita imovine od umanjenja i propasti;
– zaštita pojedinca, porodice i društva od iskušenja i nedaća;
– izgradnja i jačanje osjećaja solidarnosti i odgovornosti za opstanak i razvoj Zajednice;
– čišćenje posta od natruha i nedostataka (sadekatul-fitr).
Ko je i kada dužan dati zekat?
Odgovor: Zekat je dužan dati svaki punoljetan, pametan i slobodan musliman koji posjeduje zekatsku imovinu koja ispunjava slijedeće uvjete: da dostiže iznos nisaba, da prelazi osnovne potrebe vlasnika, da je potencijalno razvojna i da bude u posjedu vlasnika jednu lunarnu godinu (havl), osim kod poljoprivrednih proizvoda na koje se zekat daje odmah nakon ubiranja plodova.
Ko je i kada dužan dati sadekatul-fitr?
Odgovor: Sadekatul-fitr je dužan dati hranitelj porodice za svakog člana svoje porodice koji je pod njegovim skrbništvom tokom ramazana (prije Ramazanskog bajrama).
Koja imovina podliježe obavezi zekata?
Odgovor: Zekat se daje na sljedeće vrste imovine (ukoliko dostižu vrijednost nisaba):
a – novac, zlato i srebro (uključujući i nakit od ovih plemenitih metala), vrijednosni papiri, dionice i sl. – 2,5% ukupne vrijednosti,
b – sve vrste trgovačke robe – 2,5% ukupne vrijednosti (po nabavnoj cijeni),
c- stoka (krave, ovce, koze i deve) – poseban sistem obračunavanja,
d – poljoprivredni proizvodi – 10% ukoliko se navodnjavaju prirodnim putem, 5% ukoliko se navodnjavaju vještačkim putem.
Šta je nisab i koliko iznosi?
Odgovor: Nisab je određeni iznos imovine čiji se vlasnik šeri'atski tretira imućnim. Svaka vrsta imovine ima svoj nisab. Nisab u zlatu iznosi 91,6 grama, u srebru 641,5 grama, dok u novcu i trgovačkoj robi ovogodišnji nisab iznosi 6.391 KM ili 3.268EURA.
Koja je razlika između zekata i obične sadake (milostinje)?
Odgovor: Osnovna razlika između zekata i obične sadake ogleda se u slijedećem:
– zekat je stroga islamska obaveza imućnih muslimana koji posjeduju nisab i čije neizvršavanje se sankcioniše dunjalučkom i ahiretskom kaznom, a sadaka je dobrovoljno davanje siromašnim ljudima u bilo kojem iznosu, posjedovala osoba koja daje sadaku (milostinju) nisab ili ne;
– zekat se precizno obračunava, izdvaja i daje u fond Bejtul-mal, dok se sadaka ne obračunava ni u pogledu imovine koja je u posjedu darovatelja niti u pogledu iznosa koji se daruje;
– zekat se daje u određeno vrijeme, tj. nakon protoka godinu dana od momenta posjedovanja nisaba, odnosno neposredno nakon ubiranja plodova kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi, a sadaka se daje u bilo koje vrijeme;
– zekat se izvršava na organizirani način tako da se obračunati iznos imovine izdvaja i daje u posebni fond Bejtul-mal kojim rukovodi islamska vlast, tj. Rijaset IZ, u smislu određivanja prioriteta među korisnicima ovog fonda, a koji su definirani kur'anskim tekstom, dok se obična sadaka daje individualno korisnicima po vlastitom izboru davaoca.
U čijoj je nadležnosti vođenje brige o ukupljanju zekata i njegovoj raspodjeli?
Odgovor: To je u nadležnosti „ulu-l-emra“, odnosno legitimne islamske vlasti. Kod nas taj legitimitet imaju organi Islamske zajednice na čelu sa reisu-l-ulemom, koji prema slovu i duhu menšure ima pravo i obavezu da vodi računa o organizaciji vjerskog života muslimana u Bosni i Hercegovini i Bošnjaka u dijaspori uključujući i organiziranje ukupljanja i raspodjele sredstava zekata i sadekatul-fitra.
Kome dajemo zekat, a kome sadaku?
Odgovor: Zekat dajemo u poseban fond pri Islamskoj zajednici – Bejtu-l-mal u koji se ukupljaju sredstva zekata i sadekatu-l-fitra iz kojih se podmiruju potrebe korisnika zekata definiranih u Kur'anu («Zekjat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovu putu, i putniku – namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je» – Et-Tevba, 60. ajet).
Sadaku dajemo individualno siromasima i potrebnima na osnovu vlastite procjene i po vlastitom izboru.
Može li davanje poreza odmijeniti obavezu davanja zekata?
Davanje poreza ne može odmijeniti obavezu davanja zekata zbog suštinske razlike u karakteru ove dvije ustanove. Porez propisuje, određuje iznos, korisnike i način prikupljanja država, dok je zekat ustanova božanskog porijekla, utemeljena Kur'anom, a definirana i pojašnjena Sunnetom Allahovog Poslanika a. s.
Koja je obaveza svakog muslimana prema ustanovi zekata?
Obaveza svakog muslimana, posebno onoga koji je obavezan dati zekat, ali i onog koji to nije, jeste da upozna propise o zekatu, da radi na jačanju svijesti o važnosti ove obaveze – ibadeta, da na vrijeme i pravilno izvrši ovu obavezu i da podstiče druge muslimane na njeno blagovremeno i pravilno izvršenje.
