U okviru programa manifestacije „Dani mevluda i zikra“ sinoć, 24.04.2019. god. u Mostaru je održan Okrugli sto pod nazivom „Snagom vjere protiv ovisnosti“ na kojem su o pošasti kockanja i droge govorili dr. Aleksandar Vujošević sa Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti iz Beograda, primarijus dr. Mevludin Hasanović iz Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli i prof.dr. fra Iko Skoko sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
„Ovim programom pokazujemo htijenje da sagledavamo izazove svakodnevnog života, običnog čovjeka, zajednice, a posebno mladih i da na temelju relevantnih znanja pokušavamo dati odgovore kako bismo otvorili perspektivu ka svjetlijoj i sigurnijoj budućnosti“, u pozdravnom obraćanju istakao je mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović. Upozorio je na činjenice da se mladi sve više okreću krivim pojavama ovoga svijeta i da ovisnost uzima sve više života. „Čovjekov život nije puko prebivanje, već zadaća i misija koju treba ispuniti. Na nama je da preveniramo sve vrste pošasti, da to suzbijamo i spriječavamo, na roditeljima je odgoj, na mladima učenje i spoznavanje, na školama da prenose znanje i uče vrline, na široj zajednici da pruži podršku, na vjerskim zajednicama da upozna ljude o univerzalnim vrijednostima, a sve s istim ciljem da pomognu ljudima i pokušaju spriječiti neželjene posljedice. S tim povodom i tim ciljem je i ovaj večerašnji skup.“, poručio je muftija.
Kockanje i klađenje i zvanično su proglašeni ovisnošću. U cijelom svijetu postali su epidemiološka opasnost. S razvojem IT tehnologije još brže se šire, pa se ljudi sve češće i lakše zavaravaju da će ostvariti novčani dobitak u sistemu u kojem se u konačnom zbiru nikada ne može ostvariti dobit. „Ljudi u toj vrsti zablude umišljaju da će dobiti baslosovni dobitak i upadaju u zamku koja nosi velike i nesagledive probleme za cijelu porodicu“, naglasio je dr. Hasanović. Ovakvi i slični skupovi, dodao je, poticaj su da se lakše društveno odgovorni ljudi na adekvatan način usprotive pošasti kocke i da objasne široj zajednici da je to zapravo igra na veliku nesreću, ne samo za pojedince već i za cijelo društvo. „Poznato je da je kockanje staro koliko su stare i civilizacije. Ranije su vladari gledali na taj problem sa lošim pretpostavkama, i uglavnom su kockari smatrani kao problematični ljudi. Ranije su se kockari tim bavili na profesionalan način i nisu smatrani patološkim ovisnicima. U zadnje vrijeme, kako je kockanje stavljeno pod krinku igara na sreću, to je umnožilo broj ljudi koji to rade. Postoji sigurno i kolektivna društvena odgovornost, koja je iznad pojedinačne, jer se ljudima omogućava da bez kontrole i masovno učestvuju u procesu kojem se ne vidi krajnji ishod. To je sigurno odgovornost onih koji kreiraju zajednički prostor i kreiraju politiku“, kazao je dr. Hasanović.
Vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini, shodno svom poslanju, pozvane su i mogu savjetodavno doprinijeti smanjenju pošasti kocke koja je u našoj zemlji u uzlaznoj putanji. Dr. Skoko vidove te vrste pomoći ilustrirao je primjerom zajednice „ Milosrdni otac“ za liječenje ljudi od ovisnosti, koje, kako je kazao, neće niko drugi. „Mislim da može svaka zajednica pomoći. Zapravo, morat će, jer to su naši susjedi, članovi naše uže ili šire porodice. Nisu to ljudi koji su pali s neba. Rijetko je pronaći porodicu, a da neko nije u nekoj vrsti ovisnosti. Moramo i mi dati svoj doprinos i pomoći društvu, jer ne može ni društvo, bolnice i druge socijalne ustanove, sve riješiti“, kazao je fra Skoko. Prema njegovom mišljenju možda bi bilo svrsishodno da vjerske zajednice, pored propovijedi i hutbi posvećenih ovoj problematici, upute zajednički apel prema parlamentarnim skupštinama kako bi se, barem, već doneseni zakoni dosljedno provodili na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. „Imamo mi škola kojima je sedam osam kockarnica bliže već što to zakon dopušta. Mislim da imamo barem toliko pravo i da nam niko ne bi trebao to zamjeriti. Možda takav apel ne donese odmah ploda, ali ostat će trag da smo tada reagirali. Ne treba uvijek ni šutiti, moramo negdje početi da bi to donijelo nekog ploda“, prokomentirao je novinarska pitanja fra Iko Skoko.
Najveći problem kockanja, prema mišljenju dr. Vujoševića, je činjenica što u ovoj pošasti najviše stradaju mladi ljudi. „Patološko kockanje najlakše se razvije u mladim godinama, kad osoba još uvijek nije razvila odbrambene mehanizme. U tim godinama zavisnost od kocke, droge, alkohola mnogo brže se razvija već kod osoba koje su, ipak, izgradile neku svoju ličnost. To je globalni problem i mislim da sve zemlje u regionu to trebaju mnogo bolje zakonski regulisati. Mišljenja sam da je edukacija i prevencija ključ do uspjeha“, prokomentirao je Vujošević dodavši kako su društva licemjerna spram ovog problema, jer s jedne strane podstiču kocku i kockanje, a s druge strane svi „peru ruke“ kad neko upadne u problem sa kockanjem. On smatra da sve strukture društva skupa trebaju posvetiti mnogo više pažnje ovom pitanju, jer se nerijetko dešava da odjednom neko ko je bio prihvaćen u društvu postaje skrajnut i ljudi se trude da ga izoluju od sebe, što je potpuno pogrešno. „Vrlo smo licemjerni po tom pitanju. Svi skupa moramo na tome da poradimo jer je to jedan od načina da spriječimo ovakve stvari. Patološko kockanje jeste jedan od najvećih problema savremenog društva“, zaključio je dr. Vujošević.
Rad Okruglog stola analizom istraživanja provedenih o kocki u Livnu otvorila je Šejla Mujić Kevrić, koja je i moderirala skupom.
