Ne osporavamo nastavak izgradnje katoličke crkve, ali želimo i islamski centar. U centru grada nam treba i jevrejska sinagoga. Ona je važno obilježje ovog grada. Moja podrška je jasna i glasna i kada govorimo o obnovi Saborne crkve
Mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić nedavno je prvom čovjeku HDZ-a BiH i novom članu Predsjedništva naše zemlje Draganu Čoviću uputio promemoriju, kojom je zatražio provođenje predizbornog programa uključujući hrvatsku federalnu jedinicu, te Mostar kao jednu izbornu jedinicu, sa pravilom jedan čovjek-jedan glas.
Tim povodom reagovalo je Muftijstvo mostarsko sa Salemom efendijom Dedovićem na čelu. Muftijstvo je pozvalo katoličku crkvu u Hercegovini da u centralnoj zoni grada Mostara prihvati ruku mira, dijaloga i povjerenja, tako što će se dati podršku da u toj zoni, na potezu nekadašnje vojne linije razgraničenja – “linije smrti, a danas linije mira i međureligijskog susreta”, otpočne izgradnja islamskog kulturnog centra, nastavi izgradnja crkve Kristova Uskrsnuća, te otpočne izgradnja jevrejske sinagoge.
Vapaj iz Muftijstva
– Islamska zajednica je ovdje opredijeljena za međureligijski dijalog. To smo potvrdili svojim odgovornim odnosom po pitanju simpozija, kongresa i susreta na svim razinama međureligijskih kontakata i saradnje. Predstavnici islamske zajednice bili su prisutni, ili su inicirali te kontakte, te je pružena ruka za međureligijsku saradnju, izgradnju mira i povjerenja. Islamska zajednica u ovom gradu zastupa taj kurs. U ovom periodu ostvarili smo vrlo korektan nivo saradnje. On nije bio na institucionalnoj ravni ozvaničen. Ali smo na naše zadovoljstvo imali spreman pristup franjevačkog gvardiana u Mostaru fra Ike Skoke. Pravoslavna crkva je od početka bila otvorena za dijalog, kao i Jevrejska zajednica. Nastavljamo se boriti za poziciju jednakopravnog tretmana svih vjerskih zajednica u ovom gradu, kao i svih nacionalnih zajednica u Mostaru. S te strane valja razumjeti naš glas i vapaj povodom promemorije koju je mostarsko-duvanjski biskup uputio hrvatskom članu Predsjedništva BiH. Jasno smo po tom pitanju izrazili naša stajališta. Ona su opredijeljenja za dijalog, ali i poziv da se razgovara, poziv da se dogovara na temelju prava, pravde i jednakopravnosti za sve i za svakoga u ovom gradu, kazao je za Oslobođenje muftija Dedović.
Prema njegovim riječima, na takvim osnovama jedino je moguće graditi budućnost u Mostaru.
– Smatramo da je dozvola za izgradnju Islamskog centra temelj tog prava i pravde. Ne osporavamo nastavak izgradnje započete katoličke crkve. Isto tako, smatramo da se u centru grada treba izgraditi i jevrejska sinagoga. Ona je važno obilježje ovog grada. Jevreji su utkani u historiju Mostara. Moja podrška, ali i podrška mog prethodnika je jasna i glasna i kada govorimo o obnovi Saborne crkve u Bjelušinama. Mi smo među prvima dali podršku obnovi Saborne crkve, o čemu postoje dokumenti. To treba kazati i javnost to treba znati. Za Mostar će biti važan dan kada će se otvoriti Saborna crkva na Bjelušinama. Tog dana ovom gradu ćemo vratiti jedan od njegovih simbola. Jednako tako smatram da će važan biti dan kada ćemo imati mogućnost da započnemo izgradnju našeg Islamskog centra i jevrejske sinagoge u centralnoj zoni grada, naglasio je muftija Dedović.
Minulih dana mnogo prašine se podiglo zbog naplaćivanja ulaznica u Koski-Mehmed pašinu džamiju u Mostaru, koja već pet decenija slovi kao destinacija koju rado pohode brojni turisti dolazeći u Mostar iz svih krajeva Evrope i svijeta.
– Sve je bilo neoprezno i bez detaljnog pregleda situacije. Naš grad je po mnogo čemu jedinstven u BiH. Mostar je preteča vjerskog turizma u islamskoj zajednici BiH. Praksa turističkih obilazaka Koski-Mehmed pašine i Karađoz-begove džamije duga je više od pet decenija. Neki ljudi su sad u javnost izašli s pričom kao da su otkrili toplu vodu. Smatram da je praksa turističkih posjeta pomenutim džamijama koja je egzistirala i u vremenu muftija Zufer ef. Bešlića i Seid ef. Smajkića, dobra i prihvatljiva. Ona nije protivna islamskim propisima. Mostar kao turistički grad ima svoje specifičnosti i razlike u odnosu na druge gradove koje odgovorni ljudi u IZ-a Mostar najbolje razumiju, te u skladu s tim rade za interese islamske zajednice i muslimana na ovom prostoru. Koski-Mehmed pašina džamija je vlasništvo Islamske zajednice, nacionalni spomenik države i vrijedno kulturno – historijsko naslijeđe naše zemlje koje treba cijeniti, čuvati i u skladu sa tim svim vrijednostima staviti na prezentaciju i korištenje, zaključio je Dedović.
Novi vakufi
Predsjednik Sabora IZ-a u BiH Safet Softić nedavno je izjavio da je naplata ulaska u džamiju u Mostaru bespotrebna, odnosno da se radi o odluci koja je besmislena.
– Predsjedniku Sabora Islamske zajednice BiH nedostajalo je više informacija i pregleda u vezi s onim što je u praksi u Mostaru. Važno je razlučiti u ovom kontekstu da nije riječ o naplati gostima koji dolaze obaviti namaz, već o gostima koji dolaze kao turisti, a njih je veliki broj, napomenuo je ef. Dedović.
Ulazak u Koski-Mehmed pašinu džamiju košta četiri KM, dok se izlazak na minaret plaća osam KM. Prihod od turizma Islamska zajednica, između ostalog, koristi u razvoj i izgradnju novih vakufa u Mostaru.
Razgovarao: A. Demić
